Država je do sada našla kupce za 1.400 od ukupno ponuđenih 2.000 stanova na lokaciji bivše kasarne Stepa Stepanović, u ukupnoj vrednosti od 70 miliona evra. Međutim, uprkos ovakvoj dinamici prodaje, GDS je od Vlade krajem jula bila primorana da zatraži garanciju od dve milijarde dinara za reprogram duga nastao uzimanjem kredita za opremanje građevinskog zemljišta na ovoj lokaciji. Originalno je bilo planirano da se dug po kreditu za opremanje zemljišta vrati uzimanjem novog kredita za gradnju, ali je zaključeno da je isplativije da se prvi kredit reprogramira, umesto da se plati iz novog zajma. U otvorenom pozivu za reprogramiranje ili refinansiranje kredita koji je raspisala Građevinska direkcija Srbije javila se Komercijalna banka sa kojom je sklopljen i prvobitni Ugovor o kratkoročnom kreditiranju za opremanje zemljišta. Prvobitna namera GDS je bila da se kratkoročni kredit vrati nakon šest meseci iz dugoročnog kredita koji će biti podignut za gradnju objekata na celom kompleksu Stepa Stepanović na Voždovcu. Imajući vidu da je u pitanju sukcesivna gradnja, pa je u prvih šest meseci započeta izgradnja polovine objekata, kao i da su kamatne stope po dugoročnom kreditu nepovoljnije u odnosu na kamate koje su već ugovorene i koje se mogu dobiti kroz reprogram, doneta je odluka da je ekonomski isplativije isti kredit refinansirati, odnosno reprogramirati.
Država je do sada našla kupce za 1.400 od ukupno ponuđenih 2.000 stanova na lokaciji bivše kasarne Stepa Stepanović, u ukupnoj vrednosti od 70 miliona evra, kažu za Danas u Građevinskoj direkciji Srbije.
Međutim, uprkos ovakvoj dinamici prodaje, GDS je od Vlade krajem jula bila primorana da zatraži garanciju od dve milijarde dinara za reprogram duga nastao uzimanjem kredita za opremanje građevinskog zemljišta na ovoj lokaciji.
Kako kažu u Direkciji, originalno je bilo planirano da se dug po kreditu za opremanje zemljišta vrati uzimanjem novog kredita za gradnju, ali je zaključeno da je isplativije da se prvi kredit reprogramira, umesto da se plati iz novog zajma.
- U otvorenom pozivu za reprogramiranje ili refinansiranje kredita koji je raspisala Građevinska direkcija Srbije javila se Komercijalna banka sa kojom je sklopljen i prvobitni Ugovor o kratkoročnom kreditiranju za opremanje zemljišta. Prvobitna namera GDS je bila da se kratkoročni kredit vrati nakon šest meseci iz dugoročnog kredita koji će biti podignut za gradnju objekata na celom kompleksu Stepa Stepanović na Voždovcu. Imajući vidu da je u pitanju sukcesivna gradnja, pa je u prvih šest meseci započeta izgradnja polovine objekata, kao i da su kamatne stope po dugoročnom kreditu nepovoljnije u odnosu na kamate koje su već ugovorene i koje se mogu dobiti kroz reprogram, doneta je odluka da je ekonomski isplativije isti kredit refinansirati, odnosno reprogramirati - navode u GDS-u.
I prvi kredit, koji je takođe odobrila Komercijalna banka, trebalo je da bude obezbeđen državnom garancijom u iznosu od 1,94 milijarde dinara, ali je „ovaj kredit ušao u postupak reprogramiranja pre nego što je dospeo na plaćanje i po istom je izmirena dospela kamata“, tako da nije bilo potrebe da se u Skupštini glasa o ovoj garanciji iako je budžetom bio predviđen iznos za nju.
U GDS-u nisu mogli da odgovore na pitanje koliko će ukupno biti isplaćeno po osnovu kredita za reprogram duga niti koliko će se više platiti nego da je na snazi ostao originalni kredit za uređenje zemljišta, ali su dodali da će „otplaćeni iznos biti veći samo za iznos kamate, imajući u vidu duži period ročnosti kredita“.
U GDS-u kažu da je do sada od ukupno ponuđenih 2.000 stanova sklopljeno oko 1.000 ugovora o prodaji stanova koji su overeni u sudu i za koje je uplaćena kapara ili su isplaćeni u celosti, dok je oko 400 stanova rezervisano i nalaze se u proceduri sklapanja ugovora. Do kraja godine biće u prodaji i preostalih 1.500 stanova.
- S obzirom na ekonomsku krizu koja je najviše pogodila građevinski sektor i tržište nekretnina, Građevinska direkcija Srbije može da bude zadovoljna što je u ovoj fazi gradnje prodala stanove u vrednosti od 70 miliona evra - smatraju u ovoj instituciji.
Država je rebalansom budžeta za ovu godinu predvidela da se za otplatu glavnica po do sada ranije odobrenim garancijama potroši 6,99 milijardi dinara, dok je za plaćanje glavnica odvojeno još 2,7 milijardi. Budžetom su planirane i nove garancije i to u ukupnom iznosu od 299,4 milijarde dinara, čiji su konačni beneficijari Svetska banka, Evropska banka za obnovu i razvoj, Evropska investiciona banka, Nemačka razvojna banka, strane vlade i poslovne banke.